Što je tantrum ili ispad bijesa?
Ispadi bijesa ili tantrumi česta su i normalna pojava u ranoj dobi. Najčešće se javljaju od 2. do 4. godine. Iskazuju se u vidu onoga što mi odrasli zovemo “nepoželjno ponašanje”, a javljaju se kada se dijete ne može nositi s intenzivnim stanjem i osjećajima jer njegov neurološki sustav nije još dovoljno zreo za tu zadaću. Znaju biti jako iscrpljujući i za dijete i za odraslu osobu.
Što tada opažamo kod djeteta?
Dijete je preplavljeno intenzivnim emocijama i u takvom stanju često dominiraju plač i vrištanje.
Sasvim je prirodno da odraslu osobu koja svjedoči dječjem ispadu bijesa također preplave intenzivne emocije te da se tada jave razne neugodne misli. No, odrasla osoba može prepoznati vlastite emocije, imenovati ih i nositi se s njima na adekvatan način.
S druge strane, dijete u dobi kada su ispadi bijesa česta pojava (2. – 4. godine), ne može se prema vlastitim emocijama i doživljajima postaviti kao odrasla osoba. Stoga je ispad bijesa odlična prilika u kojoj dijete, uz podršku odrasle osobe (roditelja, skrbnika, odgojitelja…), uči o iznimno važnoj životnoj vještini – emocionalnoj samoregulaciji.
Što se skriva iza “nepoželjnog ponašanja” u tantrumu i zašto je važno poznavati dječji razvoj?
- Nezreli neurološki sustav
- Djetetove neurološke strukture su u fazi sazrijevanja i ono još ne može ostvariti razinu emocionalne samoregulacije kao odrasla osoba.
- Aktiviran emocionalni dio mozga
- U tantrumu se “pali” dio mozga odgovoran za doživljavanje emocija. Taj dio mozga preuzima kormilo i zato dijete ne čuje naša predavanja i opaske. Jedino što tada “čuje” je intenzivna emocija s kojom se još ne zna nositi.
- Nerazvijena emocionalna samoregulacija
- Emocionalna samoregulacija sposobnost je nošenja s intenzivnim osjećajima, nije urođena i dijete ju uči (od odraslih). Dakle, prirodno je da dijete ne zna kud bi sa sobom kada ga preplave emocije, na odraslima je da ga usmjere i pokažu mu načine nošenja s intenzivnim emocijama.
- Određena djetetova potreba
- Na odraslima je dokučiti koja se potreba skriva ispod ponašanja kojeg vidimo. Je li dijete umorno, gladno, ustrašeno…
ŠTO POMAŽE?
ŠTO NIKAKO NE POMAŽE?
Katarina Raos Mrkonjić, mag. psych.