Objave

ŠTO JE DJEČJI VRTIĆ? (ŠTO RODITELJI MISLE DA JE, A ŠTO JE ZAPRAVO)

Dječji vrtić je ustanova za odgoj i obrazovanje predškolske djece. Namjena dječjeg vrtića je odgoj, briga i skrb o djeci do šeste godine starosti, odnosno do polaska djeteta u školu.

Cilj je socijalizacija djeteta, pripremiti dijete za školu, naučiti ga komunicirati, sklapati prijateljstva i pripremiti ga za daljnji život.

U vrtiću se ostvaruju redoviti programi njege, odgoja, obrazovanja, zdravstvene zaštite, prehrane i socijalne skrbi djece rane i predškolske dobi, koji su prilagođeni razvojnim potrebama djece te njihovim mogućnostima i sposobnostima.

Uvažavajući suvremene spoznaje o dječjem tjelesnom, psihomotornom, intelektualnom, socio – emocionalnom, spoznajnom i stvaralačkom razvoju, važnosti kvalitetnih poticaja u zadovoljavanju potreba djeteta prihvaćena je teorija o predškolskoj ustanovi kao odgojno – obrazovnoj ustanovi koja dijete priprema za cjeloživotno učenje.

ULOGA DJEČJEG VRTIĆA U ODGOJU DJETETA

Uz obitelj koja je temelj odgoja djeteta, vrtić ima jako važnu ulogu u razvoju djeteta. Dječji vrtić je kompleksan sustav povezan s više karika koje osim djece, roditelja i odgojitelja čine stručni suradnici (pedagog, psiholog, edukacijski rehabilitator, ravnatelj) i ostalo tehničko osoblje s ciljem unaprjeđenja življenja i razvoja djece te kao podrška i pomoć roditeljima.

Razvojne zadaće koje su bitne za razvoj djeteta:

  • Tjelesni i psihomotorni razvoj
    • Tjelesne aktivnosti su temeljne aktivnosti u razvoju djeteta i prva karika u sustavu poticanja rasta i razvoja te su bitne u ranoj dobi
    • Kod djece predškolske dobi razvijaju se osnovne motoričke vještine: gruba motorika, fina motorika, ritmički pokreti, potreba za kretanje
    • Te vještine potičemo kroz razne aktivnosti, npr. hodanje, trčanje, penjanje, hvatanje lopte, baratanje različitim predmetima, stavljanje kocke na kocku, obuvanje papuča, nošenje čaše i samostalno pijenje, igre balonima, šaranje olovkom, hodanje po dvorištu, skok s povišenog mjesta…
  • Spoznajni razvoj
    • Kroz spoznajni razvoj potičemo djecu na istraživanje i poznavanje predmeta i razvoj sposobnosti uočavanja, klasifikacije, razvoj opažanja vanjskog svijeta, razvoj spremnosti za učenje, uočavanje veza i odnosa među stvarima i pojavama
    • Te razvojne zadaćemo potičemo kroz razne aktivnosti, npr. hvatanje, prevrtanje, bacanje, rastavljanje, sastavljanje, gužvanje, trganje, različitim neoblikovanim materijalima, igre plastelinom i tijestom, imenovanje konkretnih situacija i traženje odgovora, istraživačke aktivnosti koje potiču prepoznavanje količine nečega…
  • Socio – emocionalni razvoj
    • Razvojne zadaće za razvoj socio – emocionalnih vještina kod djeteta su: razvijati toplu emocionalnu vezu i privrženost odgojitelja i djeteta, pružiti djeci potporu i smanjivati strah, motivirati ih i poticati na pozitivan odnos prema spavanju i korištenju hrane, razvijati pojam o sebi, poticati zanimanje za drugu djecu, poticati razlikovanje emocija i razvoj empatije, poticati razvoj suradnje, samostalnosti, samokontrole i poštivanja pravila u skupini.
    • Sadržaj aktivnosti koje se provode s djecom: smanjivanje straha od odvajanja i od nepoznatih stvari i osoba, čitanje slikovnica o zdravoj prehrani, igre pred ogledalom, imenovanje dijelova tijela, likovne aktivnosti, verbaliziranje djetetovog osjećaja, isprobavanje predmeta i igračaka s drugom djecom, igre lutkama, imitativne igre, socijalne igre u krugu, igre s pjevanjem, pospremanje igračaka, poticanje suradnje među djecom, učenje pravilnog korištenja WC-a, poticanje pravilne higijene prije i poslije wc-a, obuvanje i izuvanje papuča, odlaganje stvari na određeno mjesto…
    • Trudimo se omogućiti djetetu da odlučuje o trajanju određene aktivnosti prema njegovim osobnim potrebama.
  • Govor, komunikacija, izražavanje i stvaralaštvo
    • Razvojne zadaće su razvijati i njegovati komunikaciju bogatu emocionalnim dijalogom i pravilnim govornim modelom, potaknuti razvoj aktivnog slušanja i doživljavanja glazbe, glazbom buditi emocije, razvijati glazbeno pamćenje, poticati razvoj šaranja i crtanja, razvijati zanimanje i osjećaj za likovne materijale.
    • Aktivnosti koje izvodimo s djecom su sljedeće: slušanje pjesmica, zajedničko pjevanje pjesmica i brojalica, igre s pjevanjem i u pokretu, listanje i gledanje slikovnica, razumijevanje i sažeto opisivanje radnje, postavljanje pitanja, igre zvečkama, hodanje u ritmu s udaraljkama, slušanje vokalne i instrumentalne glazbe, crtanje, šaranje po velikim površinama papira, modeliranje plastelinom i tijestom, slikanje temperama i flomasterima, igre dramatizacije, prepoznavanje…

Kroz sve navedene razvojne zadaće nastojimo da se dijete razvija, stvara pozitivnu sliku o sebi, empatiju prema drugoj djeci i okolini oko sebe. Želimo da svako dijete iskaže svoju sposobnost i mogućnost afirmacije, da se kod djeteta uvažavaju individualne karakteristike i potencijali, da potičemo svako dijete na aktivnost sudjelovanja u rješavanju problema i životu grupe, omogućiti djetetu izbor, da u svim situacijama podržavamo djetetovu radoznalost i otvorenost za pitanja i probleme, pohvaljivati dijete u svakoj prilici kada je to potrebno, kao i postavljati granice između poželjnog i nepoželjnog ponašanja. Naš glavni cilj u svim razvojnim zadaćama je da se dijete osjeća prihvaćeno, voljeno i zaštićeno.

VAŽNOST SURADNJE RODITELJA I VRTIĆA

Jedna od važnih sastavnica odgojno-obrazovnog rada u predškolskoj ustanovi je suradnja s roditeljima. Cjelokupni razvoj djeteta ovisi o međusobnoj suradnji i podršci te je odgovornost obostrana. Kao prvu stepenicu koju je potrebno ostvariti za kvalitetnu suradnju je neizostavno kvalitetna komunikacija između roditelja i odgojitelja. Komunikacija koja potiče partnerstvo treba biti fokusirana na dijete, njegova postignuća i zajednički cilj. Odgoj i obrazovanje djeteta predstavljaju zajedničku brigu obitelji i odgojno-obrazovne ustanove za vrijeme cijelog trajanja djetetove uključenosti u sustav odgoja i obrazovanja. U tom smislu obitelj i ustanove imaju zajednički cilj, a to je dobrobit djeteta. Povjerenje, tolerancija, objektivna razmjena informacija, zajedništvo te stalna težnja istom cilju bitni su uvjeti da bi odgojitelji i roditelji bili što usklađeniji, a time i uspješniji u odgoju i obrazovanju djece. Kroz različite oblike suradnje i mi potičemo aktivno uključivanje roditelja u neposredni odgojno-obrazovni proces, smatrajući roditelje ravnopravnim sudionicima tog procesa.

Oblici suradnje s roditeljima:

  • Svakodnevna razmjena informacija – tzv. „razgovor na vratima“ je komunikacija koja se odvija svakodnevno prilikom dovođenja ili odvođenja djeteta iz vrtića. Uglavnom traje vrlo kratko, roditelji najčešće dobiju najnužniju informaciju kako je dijete provelo dan.
  • Individualni razgovor s roditeljima – najprisniji oblik suradnje odgojitelja i roditelja. U razgovoru su informacije najčešće obostrane, što bi značilo da roditelj daje informacije odgojitelju, ali i obrnuto, što je znak ravnopravnih odnosa odgojitelja i roditelja. Odgojitelj isto tako upoznaje roditelje, njihove stavove i mišljenja, uvjete djetetova razvoja, načine poticaja i obavljanja dječjeg osamostaljivanja i stvaralaštva u obiteljskom ozračju i roditeljska očekivanja. S druge strane, roditelj saznaje zapažanja odgojitelja o razvoju djeteta, rezultate rada, ponašanje u vrtićkom okruženju, moguće postupke za poticanje i usmjeravanje djetetova stvaralaštva i osamostaljivanja, kako ostvarivati zadovoljenje osnovnih potreba te kako primjenjivati određene postupke u obiteljskom okruženju. Razgovor može biti rješavanje problemske situacije ili informativnog karaktera, no bitno je napomenuti da je sadržaj razgovora povjerljiv te treba dominirati aktivno slušanje. Svakoga roditelja zanima kako njegovo dijete napreduje u vrtiću, kako jede, kako se uključuje u igru s drugom djecom, kako se ponaša s odraslima, što ga zanima, u čemu je uspješno.
  • Roditeljski sastanci – još jedan oblik suradnje vrtića s roditeljima. Roditelji i odgojitelji njeguju partnerski odnos i suradnju s ciljem uzajamnog razumijevanja. Također, razmjenjuju informacije bitne za dijete. Informativni roditeljski sastanak ima zadaću informirati roditelje o početku ped. Godine, radu skupine, karakteristike djece određene dobi i o drugim bitnim zadaćama vezanim za funkcioniranje djece u vrtiću. Tematski roditeljski sastanci pripremaju se na određenu temu, a teme mogu biti razne.
  • Ostali oblici suradnje – oglasna ploča, bilježnica za roditelje, kutić za roditelje
  • Suradnja sa stručnim timom – za sva pitanja, nedoumice i izazove vezane za odgoj i obrazovanje djeteta tu je i stručni tim vrtića koji će svakom roditelju pomoći u rješavanju bilo kakvih pitanja vezanih za odgoj i obrazovanje djeteta.

Bernarda Matković, prof. pedagogije